<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Arhiva Upravljanje stresom - Turiya</title>
	<atom:link href="https://turiya.com.hr/category/upravljanje-stresom/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://turiya.com.hr/category/upravljanje-stresom/</link>
	<description>Joga za psihofizičko zdravlje</description>
	<lastBuildDate>Thu, 20 Apr 2023 09:25:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>

<image>
	<url>https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/03/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>Arhiva Upravljanje stresom - Turiya</title>
	<link>https://turiya.com.hr/category/upravljanje-stresom/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Regulacija stresa i otpuštanje napetosti</title>
		<link>https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/regulacija-stresa-i-otpustanje-napetosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dea]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 20 Apr 2023 07:13:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Upravljanje stresom]]></category>
		<category><![CDATA[meditacija]]></category>
		<category><![CDATA[psihofizičko zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[regulacija stresa]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[tehnike opuštanja]]></category>
		<category><![CDATA[upravljanje stresom]]></category>
		<category><![CDATA[yoga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://turiya.com.hr/?p=234</guid>

					<description><![CDATA[<p>Živimo u vremenu kada smo izloženi ne samo velikoj količini informacija, već i zahtjevima i obavezama koje ispunjavamo na svakodnevnoj bazi. Od zadovoljavanja visokih očekivanja na poslu do obiteljskog života, plaćanja računa i upravljanja vremenom, velike su količine stresa postale pandemija modernog društva.&#160; Stres je prirodni psihofiziološki odgovor na podražaj iz naše okoline ili pak [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/regulacija-stresa-i-otpustanje-napetosti/">Regulacija stresa i otpuštanje napetosti</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://turiya.com.hr">Turiya</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Živimo u vremenu kada smo izloženi ne samo velikoj količini informacija, već i zahtjevima i obavezama koje ispunjavamo na svakodnevnoj bazi. Od zadovoljavanja visokih očekivanja na poslu do obiteljskog života, plaćanja računa i upravljanja vremenom, velike su količine stresa postale pandemija modernog društva.&nbsp;</p>



<p>Stres je prirodni psihofiziološki odgovor na podražaj iz naše okoline ili pak na naše misli. Male količine stresa su neophodne jer nas motiviraju i potiču na akciju, no problem nastaje kada smo pod utjecajem velikih količina stresa s kojima se tijelo i psiha nakon nekog vremena više ne mogu nositi.&nbsp;</p>



<p>Iako stres ne možemo izbjeći, postoje alati pomoću kojih ga možemo regulirati, vratiti tijelo u normalno, opušteno stanje i razviti otpornost na stresore s kojima se susrećemo.&nbsp;</p>



<p><strong>Fiziologija stresa&nbsp;</strong></p>



<p>Kada pomoću osjetila percipiramo svijet oko nas ili čak kada samo razmišljamo o nečemu što nas uzbuđuje, dolazi do automatske reakcije u tijelu, odnosno aktivacije simaptičkog dijela autonomnog živčanog sustava ako podražaj doživljavamo prijetećim za naše blagostanje, što nas dovodi u stanje “borbe ili bijega”, ili se pak nastavlja aktivacija parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava koji je odgovoran za stanje “odmora i ugode”.&nbsp;</p>



<p>Podražaj iz okoline koji percipiramo neugodnim ili prijetećim, aktivira amigdalu koja šalje signal talamusu i hipofizi u mozgu koji posljedično stimuliraju lučenje hormona kore nadbubrežne žlijezde, a to su adrenalin i kortizol. Adrenalin i kortizol još nazivamo hormonima stresa jer je njihovo pojačano lučenje odgovor tijela na stresne situacije.&nbsp;</p>



<p>Adrenalin automatski stimulira simpatički živčani sustav što znači da se ubrzava rad srca, povećava količina kisika koja dolazi u stanice i podiže razina energije u tijelu.&nbsp;</p>



<p>Kortizol ograničava funkcije tijela koje nisu esencijalne u stanju “bori se ili bježi”, kao što su dijelovi imunološkog i probavnog sustava. Povećava ne samo količinu glukoze u krvi, već i potrošnja glukoze u mozgu kako bi se sva energija usmjerila prema rješavanju doživljene prijeteće situacije.&nbsp;</p>



<p>Nakon što prođe “prijeteća” situacija, kortizol i adrenalin bi se trebali vratiti na bazičnu razinu, ali budući da imamo sposobnost razmišljanja, često razmišljamo o prošlim negativnim iskustvima ili prediviđamo potencijalne probleme, što tijelu daje signal da je u trenutno u opasnosti. &nbsp;</p>



<p><strong>Kronični stres</strong></p>



<p>Određene količine i adrenalina i kortizola su neophoodne za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma, no problem nastaje kada smo izloženi kroničnom stresu, odnosno kada razine adrenalina i kortizola ostaju povišene.&nbsp;</p>



<p>Kao što smo vidjeli, dugoročno lučenje hormona stresa ima pogubne učinke na naše zdravlje jer negativno utječe na rad svih sustava u tijelu, od kardiovaskularnog, probavnog i živčanog sustava, a pogotovo na supresiju imunološkog sustava što dovodi do stvaranja upala niskog stupnja. Kronični stres narušava i naše mentalno zdravlje te s vremenom dovodi do razvoja depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja. Imajući u vidu ove činjenice, neophodno je naučiti kako umiriti mentalnu aktivnost i regulirati stres.&nbsp;</p>



<p><strong>Regulacija živčanog sustava&nbsp;</strong></p>



<p>Velike količine stresa izazivaju podraženost živčanog sustava. Takav živčani sustav ne može podnijeti ni male količine inače zdravog i poticajnog stresa već odmah dolazi do preopterećenja. Tada osoba reagira burno, ljuti se, paničari ili pak bježi od situacija i svoje stvarnosti. Sve su to prirodni mehanizmi zaštite kojim se tijelo i psiha brane od daljnjeg stresa i boli, a takve reakcije trebamo shvatiti kao poruku da je vrijeme da se okrenemo sebi i ponovno uspostavimo ravnotežu našeg živčanog sustava.&nbsp;</p>



<p><strong>Otpuštanje stresa i umirivanje uma</strong></p>



<p>Postoje jednostavni i svima dostupni načini kako regulirati i otpustiti stres iz tijela i uma. Jedan od prvih i najvažnijih koraka je pravilno i duboko disanje o kojem možeš <a href="https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/pravilno-disanje-za-psihofizicko-blagostanje/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">pročitati više u prethodnom postu</a>. Osim disanja, važnu ulogu za naše cjelokupno blagostanje igraju opuštanje i meditacija, fizička aktivnost te boravak u prirodi.</p>



<p>Liječnici sugeriraju da boravkom u prirodi možemo uveliku utjecati na naše zdravlje. Čak je i kratka šetnja dovoljna za <a href="https://newsroom.unsw.edu.au/news/health/nature-prescriptions-can-improve-physical-and-mental-health-study?utm_source=reddit&amp;utm_medium=social" target="_blank" rel="noreferrer noopener">umirenje krvnog tlaka i ima pozitivan učinak na zdravlje srca, umiruje um i uklanja simptome depresije i anksioznosti</a>. Preporuča se svakodnevno provesti vrijeme u prirodi, a ako se pritom uključi i lagana fizička aktivnost kao što je šetnja, učinili smo mnogo za sebe.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="682" src="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1-1024x682.jpeg" alt="" class="wp-image-237" srcset="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1-1024x682.jpeg 1024w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1-300x200.jpeg 300w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1-768x512.jpeg 768w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1-1536x1024.jpeg 1536w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04147-1.jpeg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p>Obavljena su mnoga znanstvena istraživanja koja dokazuju dobrobiti meditacije i tjelovježbe. Smanjuje se hipertenzija, krvni tlak i razina kolesterola, poboljšavaju se kognitivne funkcije i kvaliteta sna.&nbsp;Meditacija i vježbanje yoge jačaju imunološki sustav, a imaju i pozitivni učinka na našu psihu. </p>



<p>Pokazalo se da su redovna meditacija i fizička aktivnost dovele i do strukturalnih promjena u tijelu, a pogotovo u mozgu: <a href="https://scholar.harvard.edu/sara_lazar/publications/greater-cortical-thickness-elderly-female-yoga-practitioners-cross-sectional">zadebljanje kore mozga kod starijih osoba koje redovno prakticiraju meditaciju i yogu, odnosno povećanje obujma sive tvari</a> i ne samo usporavanja, već i obustavljanja procesa starenja mozga. Meditacija također dovodi do <a href="https://scholar.harvard.edu/sara_lazar/publications/reduced-interference-working-memory-following-mindfulness-training">povećanja volumena hipokampusa</a> &#8211; dijela mozga odgovornog za dobro raspoloženje i pamćenje, što sugerira da&nbsp;ovom jednostavnom i pristupačnom metodom možemo uvelike povećati našu kvalitetu života i održati fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;</p>



<p><strong>Meditacija i opuštanje&nbsp;</strong></p>



<p>Sam proces meditiranja je ugodan i nenaporan, a cilj je umirivanje mentalne aktivnosti, otpuštanje nakupljene napetosti iz tijela i vraćanje sebi. Kada obavljamo svakodnevne aktivnosti, najčešće smo “izvan sebe” i nismo prisutni s onime što radimo, no praksa meditacije nam omogućava da djelujemo iz stanje odmorne prisutnosti &#8211; da budemo prisutni u ovdje i sada.&nbsp;</p>



<p>Dovoljno je odvojiti 20 minuta dnevno da bismo sjeli u udoban položaj u mirnom, tihom okruženju i zatvorenih očiju obratili pažnju na našu unutrašnjost. Promatramo svoje misli, osjete i senzacije u tijelu bez prosuđivanja i dozvoljavamo da se mentalni i emocionalni naboj postepeno i prirodno umiri i nestane.&nbsp;</p>



<p>Na taj se način učimo odvojiti od vlastitih misli i ne poistovjećujemo se sa sadržajima uma. Širimo svijest i razumijevanje, učimo prihvaćati i ostati u miru koji nam omogućava da staloženo i mudro odgovaramo na situacije i okolnosti u kojima se nalazimo. Redovnom meditacijom naš je unutarnji doživljaj usklađen s vanjskim djelovanjem, a sve aktivnosti prestaju biti tlaka, već ih obavljamo spremno i s lakoćom.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="682" src="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04018-1-1024x682-2.jpeg" alt="" class="wp-image-254" srcset="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04018-1-1024x682-2.jpeg 1024w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04018-1-1024x682-2-300x200.jpeg 300w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04018-1-1024x682-2-768x512.jpeg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p>Važno je napomenuti da je konzistencija u provođenju svih navedenih aktivnosti ključna. Kao što se velike količine stresa nisu akumulirale preko noći, tako ni ne mogu nestati u nekoliko minuta. Uvođenjem aktivnosti koje nam pomažu umiriti stres kao što su pravilno disanje, opuštanje i meditacija, postepeno i sustavno otpuštamo napetost iz živčanog sustava i jačamo njegovu otpornost na daljnje stresore. Uz stručnu podršku, stavi svoje blagostanje na prvo mjesto i preuzmi odgovornost za svoje psihofizičko blagostanje.&nbsp;</p>



<p class="has-text-align-right">Dea Zlatarek, psiholog i Yoga instruktor</p>
<p>Objava <a href="https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/regulacija-stresa-i-otpustanje-napetosti/">Regulacija stresa i otpuštanje napetosti</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://turiya.com.hr">Turiya</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pravilno disanje za psihofizičko blagostanje</title>
		<link>https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/pravilno-disanje-za-psihofizicko-blagostanje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Bojan]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Apr 2023 09:26:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Upravljanje stresom]]></category>
		<category><![CDATA[pranayama]]></category>
		<category><![CDATA[psihofizičko zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[tehnike disanja]]></category>
		<category><![CDATA[upravljanje stresom]]></category>
		<category><![CDATA[yoga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://turiya.com.hr/?p=172</guid>

					<description><![CDATA[<p>Stres ne možemo izbjeći, ali možemo naučiti kako ga kontrolirati. Prvi i najvažniji korak je naučiti pravilno i duboko disati.</p>
<p>Objava <a href="https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/pravilno-disanje-za-psihofizicko-blagostanje/">Pravilno disanje za psihofizičko blagostanje</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://turiya.com.hr">Turiya</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="172" class="elementor elementor-172">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-54d003a1 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="54d003a1" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-7662a78e" data-id="7662a78e" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-69f3b75f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="69f3b75f" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p></p>
<p>Svjesni ili ne, svakodnevno udahnemo i izdahnemo otprilike 18.000 do 22.000 puta. Disanje je funkcija autonomnog živčanog sustava koji regulira brojne fiziološke procese, a njegova glavna dva dijela su simpatički i parasimpatični živčani sustav.</p>
<p></p>
<p>Simpatikus se aktivira se kao odgovor na obranu odnosno priprema organizam za stresne ili hitne situacije. Ubrzava srčani ritam i povećava snagu srčanih kontrakcija te širi dišne putove kako bi olakšao disanje, a posljedično tome dolazi do oslobađanja odnosno trošenja energije pohranjene u tijelu. Usporava procese koji su manje važni u stresnim slučajevima, poput probave i mokrenja – ukratko, simpatikus aktivira stanje &#8220;borbe ili bijega”.</p>
<p></p>
<p>Parasimpatikus upravlja tijekom normalnih situacija, on čuva i obnavlja organizam. Usporava srčani ritam, snižava krvni tlak, stimulira probavni sustav kako bi lakše probavio hranu i uklonio metabolički otpad. Energija dobivena iz probavljene hrane koristi se za obnavljanje i izgradnju tkiva – ukratko, parasimpatikus aktivira stanje “odmora i ugode”.</p>
<p></p>
<p>Mišići koji sudjeluju u neprekidnom procesu disanja ne mogu si dopustiti da budu “van forme”, ali unatoč tome – moguće je da određeni dio dišnog sustava doživi određene poremećaje koji tada sustavno narušavaju ravnotežu cijelog fizičkog, pa i psihičkog tijela. Istraživanja su pokazala da plitko disanje ili disanje u grudni koš može dovesti do prekomjerne proizvodnje hormona kortizola, što može imati negativne posljedice kako na fizičko tako i na psihičko zdravlje.</p>
<p></p>
<p>Dah je osnova života, a kako navode yogiji i mistici – od trenutka rođenja pa sve do napuštanja fizičkog tijela ograničeni smo ukupnim brojem udaha i izdaha koje imamo na raspolaganju. Onim čime nismo ograničeni je trajanje tih udaha i izdaha, kao i naša svjesnost procesa disanja.</p>
<p></p>
<p></p>
<p class="has-text-align-left has-medium-font-size"><strong>Utjecaj stresa na zdravlje</strong></p>
<p></p>
<p>Živimo u izrazito stresnom vremenu, okruženi i pretrpani do sada neviđenom količinom informacija koje u svakom trenutku obrađujemo putem percepcije, naših vanjskih osjetila. Informacijski znanstvenici izmjerili su da je 2011. godine prosječan zapadni čovjek unio pet puta više informacija usporedno s 1986. godinom, a danas je ta razlika zbog razvoja i načina komuniciranja daleko veća.</p>
<p></p>
<p>Razna istraživanja pokazala su kako je otprilike 60% do 80% svih posjeta doktoru uzrokovano stresom. Kroničan stres uzrokuje deregulaciju autonomnog živčanog sustava, a može dovesti i do ubraznog starenja te cijelog niza zdravstvenih problema u respiratornom, imunološkom, kardiovaskularnom i reproduktivnom sustavu, kao i do raznih uplanih procesa unutar tijela koji nadalje uzrokuju psihofizičke probleme kao što su anksioznost i depresija.</p>
<p></p>
<p>Stres je nešto što ne možemo izbjeći, ali ono što možemo je naučiti i razviti zdrave i sigurne tehnike kako autonomni živčani sustav dovesti u ravnotežu, dovođenjem u ravnotežu simpatikusa i parasimpatikusa. U tom pogledu, prvi i najvažniji je korak naučiti kako duboko disati.</p>
<p></p>
<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="682" class="wp-image-157" src="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109-1024x682.jpg" alt="Nadi shodana pranayama" srcset="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109-1024x682.jpg 1024w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109-300x200.jpg 300w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109-768x512.jpg 768w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109-1536x1024.jpg 1536w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04109.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" />
<p> </p>
<figcaption class="wp-element-caption">Nadi shodana pranayama &#8211; naizmjenično disanje kroz nosnice</figcaption>
</figure>
<p></p>
<p></p>
<p class="has-text-align-left has-medium-font-size"><strong>Dobrobiti dubokog disanja</strong></p>
<p></p>
<p>Duboko disanje naziva se još i abdominalno disanje ili disanje u trbuh, a djeluje tako da se prilikom udaha dijafragma steže i povlači prema zdjelici čime se donji dio pluća ispunjava zrakom a trbuh se podiže od kralježnice prema van.</p>
<p></p>
<p>Istraživanja su pokazala da duboko disanje ubrzava cirkulaciju limfe, koja je važna za imunitet, otprilike osam puta više usporedno s plitkim disanjem tj. disanjem u grudni koš. Nadalje, <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2017.00874/full" target="_blank" rel="noreferrer noopener">studija iz 2017. godine ukazuje na činjenicu da duboko disanje ima blagotvorno djelovanje na cjelokupno psihofizičko stanje</a>.</p>
<p></p>
<p>Kao glavni mišić disanja, za razliku od međurebrenih mišića koji su organičeni svojim opsegom pokreta, dijafragma je izdržljivija i ima daleko veći opseg pokreta, troši manje energije tako da ostaje više raspoložive energije za druge procese u organizmu.</p>
<p></p>
<p>Sjedilački način života, nesvjesnost procesa disanja i kronični stres izrazito nepovoljno utječu na naše cjelokupno stanje. Kada primjetimo određeni poremećaj disanja odnosno napetost u tijelu, možemo svjesno raditi na tome da ispravimo stanje i uklonimo napetost. Plitko disanje, iako nam djeluje normalno, što zbog kulturne uvjetovanosti smatranja ravnog trbuha atraktivnim, a što zbog drugih faktora, povećava napetost i anksioznost.</p>
<p></p>
<p>Plitko disanje također ograničava opseg pokreta dijafragme, donji dijelovi pluća ne bivaju dovoljno ventilirani što može prouzrokovati kratkoću dana i anksioznost. Stoga je esencijalno naučiti duboko disati na način da se prilikom udaha trbuh podiže od kralježnice prema van jednako kao i prsa prema gore, te da se prilikom izdaha prsa i trbuh podjednako vraćaju prema centru tijela.</p>
<p></p>
<p></p>
<p class="has-medium-font-size"><strong>Vježbanje fokusiranja na disanje</strong></p>
<p></p>
<p>Kada krenemo svjesno i duboko disati, moguće je da se trbuh neće pomicati jednako kao i prsa, no dovođenjem fokusa na sam proces disanja i bivanja u trenutku, s vremenom ćemo sve više osvještavati disanje. Također će se s vremenom opuštati trbušni mišići, opseg pokreta dijafragme će se povećavati, a duboko disanje će postajati sve prirodnije.</p>
<p></p>
<p>U pogledu daha i procesa disanja, udah djeluje na simpatikus dok izdah djeluje na parasimpatikus, tako da je osim dubokog disanja važno disati na nos te jednako dugačkim udahom i izdahom. Na početku će to moguće biti 3 sekunde udah i 3 sekunde izdah, no kako će se razvijati propriocepcija i interocepcija, naša unutarnja osjetila, tako će se unutarnji mišići opuštati, a mi ćemo postepeno produbljivati udah i produživat izdah, sve u granicama ugode. Svjesno disanje ne smije prouzročiti dodatan stres, već potpuno suprotno – želimo prouzročiti ugodu unutar tijela.</p>
<p></p>
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="682" class="wp-image-158" src="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008-1024x682.jpg" alt="Sama-vritti pranayama" srcset="https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008-1024x682.jpg 1024w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008-300x200.jpg 300w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008-768x512.jpg 768w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008-1536x1024.jpg 1536w, https://turiya.com.hr/wp-content/uploads/2023/04/DSC04008.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" />
<p> </p>
<figcaption class="wp-element-caption">Sama-vritti pranayama &#8211; izjednačeno trajanje udaha i izdaha</figcaption>
</figure>
<p></p>
<p>Mnoga istraživanja pokazala su da tehnike yogijskog disanja ili kako to yoga naziva – pranayama, nakon već prve prakse donose pozivitne rezultate u pogledu smanjenja razine zapaženog stresa i anksioznosti, kao i povećanje sveopćeg blagostanja. Pritome je potrebno imati na umu da spomenute tehnike nisu čaroban lijek, već nešto što je potrebno primjenjivati na redovnoj osnovi kako bi iskusili sve dobrobiti. <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7336946/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Studija iz 2020. godine pokazuje kako redovita praksa pranayame ima značajne učinke na kardiorespiratorne funkcije, puls, krvni tlak te u konačnici na cjelokupnu kvalitetu života</a>.</p>
<p></p>
<p>Pojam pranayama uobičajeno se prevodi kao kontrola daha, interpretirajući sastavne riječi: prana – dah, te yama – ograničenje ili supresija; dok je točniji prijevod ekspanzija životne energije, uzimajući u obzir gramatiku Sanskrta i pravila sastavljanja sintagmi: prana – životna energija, te ayama – ekspanzija ili širenje.</p>
<p></p>
<p>Kontinuiranom praksom pranayama širimo životnu energiju, prvenstveno u dijelove tijela kojih ranije možda nismo bili svjesni, a kontinuiranom praksom i u druga područja našeg bića, a pritome umirujemo i um. <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6971819/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Istraživanje iz 2019. godine pokazuje kako praksa yoge ima pozitivne efekte na razne strukture mozga i njegove funkcije te kako njome možemo uvelike ublažiti degeneraciju vezanu za proces starenja</a>.</p>
<p></p>
<p>Fokusiranje na disanje pomoći će u tome da se procesi uma umire te da se um postepeno vrati u sadašnji trenutak, pa će se tako i cjelokupni živčani sustav polako dovoditi u ravnotežu. Dah je spona između našeg fizičkog i mentalnog tijela, jedini dio autonomnog živčanog sustava na koji možemo svjesno utjecati – stoga je preporučljivo da uz stručno vodstvo uronite u praksu tehnika disanja kojima se vješto možete boriti protiv stresa i posljedica koje donosi.</p>
<p></p>
<p></p>
<p class="has-text-align-right">Bojan Bojko, Yoga instruktor</p>
<p></p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>Objava <a href="https://turiya.com.hr/upravljanje-stresom/pravilno-disanje-za-psihofizicko-blagostanje/">Pravilno disanje za psihofizičko blagostanje</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://turiya.com.hr">Turiya</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
